Zašto haiga: Vladimir Devide

dragon_enso_by_catherinejao-d4p19anNije toliko poezija oblik umetnosti, koliko je umetnost oblik uz koji poezija često prianja, rekao je Bordski. A ko bi to mogao bolje da zna od Japanaca, koji su nam podarili jednu posve neobičnu, daleku (kakvi su i oni sami), a opet prisnu i opojnu umetničku formu, haigu, poeziju na platnu ili sliku ukrašenu stihom.

Haiga je vid japanskog slikarstva (s kraja, kako se smatra, XVI veka) u kojem su uklopljeni slika i haiku tako da čine jednu neraskidivu celinu. Haige su, najčešće stvarali haiku pesnici, poput Macuo Bašoa, Kobajaši Ise i Jose Busona. Svaki je haiga majstor razvio svoj sopstveni stil. Odlikuju ih jednostavnost, elegancija i minimalizam. Neke od najčešćih tema, pored scena iz svakodnevnog života, su planina Fudži i mesec (koji je, često, predstavljen prekinutim krugom, zvanim „enso“).

Slika, kaligrafija i pjesma u japanskoj umijetnosti često čine nerazdvojnim. U toj jedinstvenosti umjetničke forme Japan je bliži jedinstvenom prikazu jedinstvenog života negoli Zapad, i možda upravo stoga upravo njegovoj umjetnosti najbolje odgovara jedna misao van Meter Amesa. Naime, da „umjetnost može imati bodisatva – funkciju da pomaže spasiti ljude od toga da budu na pola živi, time da vide koliko slobodno i kreativno može biti ljudsko doživljavanje.“

Posebno o japanskoj umjetnosti isti autor piše:SH_v5n2_Traditional_Haiga_Ion_Codrescu_1

Sloboda koja se osjeća u umjetnosti ne samo da vodi slobodi u životu, već teče iz života u umjetnost. Ovo je jasno u Japanu, u utjecaju zena na kulturu kroz umjetnost, i na umjetnost kroz življenje u zenu… naglašujući svjež i živ dinamizam zen-doživljavanja i kontinuitet između čovjekova ja slobodnog od oblika, i oblika prirode i njene sveobuhvatnosti što transcendira oblik. U zen-životu i umjetnosti postoji smisao za dubinu, za uzdržanu snagu i bitna sloboda.

U kulturi prožetoj zenom nemoguće je povući crtu između umjetnosti i života, između umjetničkih oblika i umjetničkih asocijacija, između života unijetog u umjetnost i umjetnosti unijete u život i prirodu. Ljubav prema prirodi u Japanu uključuje uzgajanje šuma i njegovanje malih vrtova…

Japanac voli prirodu, čitavu prirodu kakva jest. Kao objekt koji će opjevati ili naslikati, trava ili rusomača nije toga manje dostojna od božura ili krizanteme; glas slavuja nije bitno superioran glasu žabe… Uživanje ljepota prirode za nas je izuzetni događaj – u Japanu ono stalno prati život čovjeka.

Haiga crteži i slike, često ilustracije haiku pjesama, mogu biti i crteži i kaligrafija u jednom, gdje, npr vitice stabljika slaka i nanji i sadržajno i formalno čine nedjeljivu cjelinu.

Vladimir Devide, Japanska haiku poezija, str. 38-39, Zagreb, 1977.

Ovaj unos je objavljen pod Haiga. Zabeležite stalnu vezu.

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Google photo

Komentarišet koristeći svoj Google nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s